Tijekom stoljeća, različiti su derivati i pripravci podrijetlom iz indijske konoplje (Cannabis sativa) upotrebljavani kod različitih poremećaja, kao što su giht, reumatske bolesti, malarija, bol i vrućica. Novija istraživanja su pokazala učinkovitost u liječenju HIV-asocirane neuropatske boli i spasticiteta kod multiple skleroze. Važno je napomenuti da je primjena u ovim slučajevima bila simptomatska (uglavnom u liječenju boli u kroničnim bolestima i stanjima u kojima se procjenjuje da korist premašuje štetnost i negativne učinke ), a ne kao lijeka koji dovodi do izlječenja.
Tijekom posljednjih dvadesetak godina objavljen je niz istraživanja o učincima pojedinih sastojaka kanabisa, prvenstveno D 9-tetrahidrokanabinola (THC) i kanabidiola (CBD) ili njihove kombinacije.
Dosadašnja istraživanja na životinjskim modelima su sugerirala potencijalnu korist u liječenju epilepsija. Pokazalo se da CBD primijenjen samostalno djeluje antikonvulzivno, no istovremena primjena s antiepileptičkim lijekovima može izazvati različite učinke.
U liječenju epilepsije u ljudi može se reći, da se za sada niti prema jednoj od suvremenih smjernica za liječenje, ne smatra opcijom izbora. Razlozi su tome nedostatnosti dostupnih podataka na temelju kojih bi se moglo zaključiti o učinkovitosti i dugoročnoj sigurnosti u liječenju epilepsije. Istraživanja su pokazala kako primjena može dovesti do nepredvidljivih rezultata u različitih pojedinaca (od pogoršanja broja napadaja i razvoja epileptičkog statusa do smanjenja broja napadaja) te se na osnovi tih podataka ne može zaključiti da li i u kojoj mjeri postoji korist u pojedinim vrstama epilepsija. Neka od istraživanja navode terapijski potencijal , ali se za sada s obzirom na mnogo češće nuspojave i štetnosti primjene, ne može doći do konačnog zaključka.
Unatrag nekoliko godina postoji povećan pritisak sa strane javnosti i političkih izvora u svrhu potpore legalizacije medicinske marihuane. S obzirom na navedene nedostatke u dokazima , postoje razmišljanja i preporuke stručnjaka da društvo u cijelosti i nadležne institucije ne bi smjele brzati u donošenju odluka vezano uz legalizaciju u pojedinim medicinskim indikacijama dok se ne dobiju pouzdani podaci iz adekvatnih kliničkih studija i provede vrlo složeni postupak kao i kod bilo kojeg drugog lijeka prije nego što postane dostupan na tržištu za liječenje. Istraživanja se provode u cilju boljeg razumijevanja zašto i na koji način različiti lijekovi pomažu i kome su namijenjeni. Znanstvena zajednica u području epilepsija još uvijek ne zna da li je primjena kanabinoida sigurna i učinkovita te na koji način dugoročno utječe na moždane funkcije (učenje, pamćenje, ponašanje), naročito u djece.
Također, treba uzeti u obzir da u liječenju epilepsije raspolažemo dokazano učinkovitim metodama liječenja (ovisno u vrsti epilepsije), a među koje spadaju i novi antiepileptički lijekovi s dobrim učinkom na sprečavanje napadaja, a uz rijetke nuspojave.
Početkom 2015.g. osnovano je Povjerenstvo za analizu i preporuke primjene indijske konoplje i kanabinoida u medicinske svrhe u Ministarstvu zdravlja Republike Hrvatske. Povjerenstvo je zauzelo stav kako se ne može preporučiti uporaba pripravaka kanabinoida/kanabisa za liječenje epilepsije/ konvulzivnih stanja. Od toga je izuzet Dravetov sindrom u slučaju kojeg je Povjerenstvo predložilo da se omogući korištenje kanabinoida. Realizacija tog prijedloga se može očekivati kada se usklade postojeći propisi.